NAUČNA ISTRAŽIVANJA I PROJEKTI

ZAKLJUČNA RAZMATRANJA O NAUČNO-ISTRAŽIVAČKIM PROJEKTIMA U PP „RUSANDA“ TOKOM 2020. GODINE

U PP „Rusanda“ tokom 2020. godine realizovano je nekoliko naučnih projekata.

Istraživanje faune stenica slatinskih pašnjaka u zaštićenom području sprovedeno je u okviru projekta „Stenice slatinskih staništa Vojvodine (III deo) – elaboracija metoda brze procene panonskih slatina zasnovanih na stenicama. Istraživanje je sprovelo je Udruženje za održivi razvoj i očuvanje prirodnih vrednosti staništa Srbije „Habiprot“. Istraživane vrste stenica nisu pod zaštitom na nacionalnom niti međunarodnom nivou, ali se nalaze na naciolnalnim Crvenim listama stenica nekoliko zemalja Panonskog regiona: Henestaris halophilus (CR u Češkoj, EN u Austriji, VU u Sloveniji i Slovačkoj), Crypsinus angustatus (CR u Slovačkoj, DD u Austriji), Phimodera flori (CR u Češkoj). Pronađena je i vrsta Lygaeosoma anatolicum koja je ponto-mediteranska vrsta i zabeležena je na pašnjacima u zaštićenom području, a u Panonskoj niziji je visoko asocirana na primarnim i sekundarnim slanim pašnjacima.

     U okviru projekta „EU za Srbiju” – Nastavak implementacije Poglavlja 27 u oblasti zaštite životne sredine (NATURA 2000) realizovano je terensko istraživanje nekoliko lokaliteta u okviru PP “Rusanda”. Cilj istraživanja bio je prikupljanje podataka o prisustvu ciljanih vrsta mekušaca (puževa) koji se nalaze u prilozima 2 i 4 Direktive o staništima Evropske unije. Na terenu su prikupljeni uzorci sloja zemljišta u priobalnoj šumi i uzorci vodenih makrobeskičmenjaka koji su se kasnije analizirali u laboratoriji. Nakon obrade prikupljenih uzoraka nijedna od ciljanih vrsta nije pronađena.

Na području PP”Rusanda” i zaštitnoj zoni organizovana su dva uzorkovanja vode i sedimenata jezera Velika Rusanda i Peskara. Terenski radovi su deo istraživanja koje Institut za hemiju, tehnologiju I metalurgiju sprovodi od 2018. godine sa ciljem određivanja hemijskog tipa slatina, autekoloških karakteristika silikatnih algi i organizama planktona, ali i praćenje promena ovih parametara iz godine u godinu. U toku 2020. godine po prvi put je sprovedena i analiza makrofitske vegetacije na lokalitetu ”Peskara”. Najvažniji rezultat dosadašnjih istraživanja predstavlja prvo testiranje indeksa zasnovanih na bentosnim silikatnim algama (DISP i TBI) u proceni ekološkog statusa ovih jezera Velika Rusanda.

Do sada su obrađeni rezultati analiza uzoraka sakupljenih u proleće 2020. godine. Rezultati hemijske analize vode iz jezera Velike Rusanda pokazuju da jezerska voda pripada Na-Cl-SO4 tipu. Analize vode jezera ”Peskara” ukazuju na Na-HCO3- tip. Silikatne alge iz Velike Rusande su sakupljeni uzorci silikantnih algi sa mulja, dok su iz jezera ”Peskara” sakupljeni uzorci sa peska, trske i planktona. Prema preliminarnim rezultatima u Velikoj Rusandi identifikovano je 12 taksona silikatnih algi, koji su razvrstani u četiri roda. Rod sa najviše vrste je Nitzschia. U jezeru ”Peskara” je identifikovano više od 100 taksona silikatnih algi. Utvrđeno je prisustvo 35 rodova, a u odnosu na broj taksona dominiraju rodovi Navicula i Nitzschia. Od ukupnog broja identifikovanih taksona 11 je prvi put ustanovljen na teritoriji Srbije. U jezeru ”Peskara” pored vrsta koje su karakteristične za slatke vode (npr. Achnanthidium minutissimum) zabeleženi su rodovi i vrste karakteristični za morsku, brakičnu ili slatkovodnu voue sa povećanom koncentracijom elektrolita. Podaci dobijeni istraživanjem jezera ”Peskara” biće predstavljeni na 12th International Phycological Congress. Makrofite U jezeru ”Peskara” utvrđeno je prisustvo dve makrofite – Myriophyllum spicatum (dominantan) i Potamogeton sp. (redak) u proleće 2021. godine. Plankton U sastavu fitoplanktonske zajednice jezera ”Peskara” identifikovana je nova vrsta zelene alge za floru Srbije iz roda Botryococcus (rad je trenutno u postupku recenziranja).

Jesenji istraživački kamp u organizaciji Naučno-istraživačkog društva studenata biologije i ekologije “Josif Pančić” realizovan je tokom meseca oktobra. Osnovni cilj kampa je bio prikupljanje podataka o seobi ptica sa akcentom na prstenovanje pojedinih grupa ptica (ptice pevačice, sove i šljukarice). Hvatanje i markiranje ptica pevačica je vršeno vertikalnim ornitološkim mrežama različitih dimenzija. Ptice su hvatane u skladu sa dozvolom Ministarstva zaštite životne sredine. Za privlačenje ptica u mrežu reprodukovano je oglašavanje najčešćih vrsta. Pored obeležavanja prestenovima, uhvaćene ptice su determinisane do nivoa vrste, a ukoliko je to bilo moguće, određen je pol i starost jedinki korišćenjem Vodiča za identifikaciju ptica iz ruke (Demongin, L. 2016). Ostali podaci su prikupljani metodom slobodnog posmatranja, dok je identifikacija vršena direktno na terenu na osnovu ponašanja i odgovarajućih morfoloških karakteristika posmatranih dvogledom, i osluškivanjem oglašavanja.

ZAKLJUČNA RAZMATRANJA O NAUČNO-ISTRAŽIVAČKIM PROJEKTIMA U SRP „RITOVI DONJEG POTISJA“ TOKOM 2020. GODINE

Tokom 2020. godine u zaštićenom području SRP „Ritovi donjeg Potisja“ realizovano je nekoliko naučno-istraživačkih projekata flore i faune rezervata.

U okviru Godišnjeg programa upravljanja, realizovan je projekat praćenja strogo zaštićenih vrsta flore u SRP „Ritovi donjeg Potisja“. Istraživanje flore obuhvatilo je prisustvo i prostornu distribuciju tri strogo zaštićene vrste: trava protiv glista (lat. Artemisia santonicum L.), jezičasti ljutić (lat. Ranunculus lingua L.) i vranjemil (lat. Limonium gmelinii (Wild) Kuntze). Terenska istraživanja su obuhvatila poznate lokacije sa populacijama ciljnih vrsta ka i nove lokacije. Podaci su pohranjeni u bazu podataka, obrađeni su i predstavljeni na mapama. Takođe materijal je herbarizovan i deponovan u Herbarijum Univerziteta u Novom Sadu (BUNS). Istraživanje je sproveo Departman za biologiju i ekologiju, Prirodno – matematičkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu.

Početno ispitivanje i formiranje inicijalnog spiska vrsta insekata sprovelo je Udruženje za održivi razvoj i očuvanje prirodnih vrednosti staništa Srbije „Habiprot“. Cilj istraživanja bio je popis insekatskih grupa, procena stanja staništa i formiranje predloga za buduća istraživanja. Dodatni cilj bila je i potraga za dnevnim leptirom Panonski prelivac (lat, Apatura metis Freyer,1829) koji je strogo zaštićena vrsta u Srbiji a njegovo rasprostranjenje uz reku Tisu je nedovoljno poznato. Prvenstveno je rađen popis dnevnih leptira i stenica, a zabeležen je i mali broj tvrdokrilaca. Inicijalnim popisom zabeleženo je 35 vrsta dnevnih leptira i 36 vrsta iz reda Hemiptera (strnice). Od ukupnog broja zabeleženih dnevnih leptira 5 vrsta su strogo zaštićene na području Srbije. Od zabeleženih vrsta tvrdokrilaca ističe se nalaz Cucujus cinnaberinus koja je takođe strogo zaštićena vrta U Srbiji. Od ukupnog broja zabeleženih stenica jedna vrsta je glacijalni relikt – Globiceps flavomaculatus.

U okviru projekta „EU za Srbiju”– Nastavak implementacije Poglavlja 27 u oblasti zaštite životne sredine (NATURA 2000) realizovano je terensko istraživanje nekoliko lokaliteta u okviru SRP “Ritovi donjeg Potisja”. Cilj istraživanja bio je prikupljanje podataka o prisustvu ciljanih vrsta mekušaca (puževa) koji se nalaze u prilozima 2 i 4 Direktive o staništima Evropske unije. Na terenu su prikupljeni uzorci sloja zemljišta u priobalnoj šumi i uzorci vodenih makrobeskičmenjaka koji su se kasnije analizirali u laboratoriji. Pomenute vrste nisu pronađene ali je pristustvo vrste Vertigo antivertigo značajno jer predstavlja indikator očuvanog priobalnog staništa.

Praćenje stanja Orla belorepana (lat.Haliaeetus albicilla) u saradnji sa JP “Vojvodina šume” realizovano je tokom 2020. godine. U toku gnezdilišnog perioda sva gnezda kojih je ukupno 7 u zaštićenom području su obiđena, fotografisana, uzete su koordinate I mladunci su prstenovani. Sva gnezda su aktivna. U dva gnezda polog je propao dok je iz tri gnezda ukupno 6 mladih izletelo, a jedno gnezdo je bez pologa -jalov par.